Zapisi iz treće kulture | Darko Polšek

Poglavlje 37.

MUTNA SLIKA SVIJETA

u kojem se govori o značaju fuzzy logike

 

Postoji li mutna slika svijeta? Čini se da postoji. Ili tako bar tvrdi Bart Kosko. Bart Kosko? “Bart Kosko je unikat. Čudo od djeteta. Zbog zalaganja za fuzzy logiku, prezren u Sjedinjenim državama, a hvaljen na Dalekom Istoku. Završio studij filozofije, ekonomije, matematike i elektrotehničkog inžinjerstva, započeo je akademsku karijeru kao nadareni kompozitor. Trenutno profesor elektrotehnike na Sveučilištu Southern Californija, predsjednik nekoliko međunarodnih udruženja za neuralne mreže i fuzzy logiku. Kosko je autor best-sellera, udžbenika Neural Networks and Fuzzy Systems, Neural Networks for Signal Processing i Fuzzy Engineering.” Tako izdavač najavljuje autora knjige Fuzzy Thinkin. Prema tjednim izvješćima The New Scientista iz raznih gradova svijeta, bio je niz mjeseci na svjetskim rang listama najpopularnijih popularno-znanstvenih knjiga. Apsolutno opravdano.

“Fuzzy načelo tvrdi da je sve stvar stupnjevanja (18)”, tvrdi Kosko. Evo jednostavnog primjera: “Uzmite jabuku u ruku. Je li to jabuka? Da. Objekt u vašoj ruci pripada prostorno-vremenskoj skupini koju zovemo skupom jabuka – svih jabuka koje su ikada postojale. Sada zagrizite, prožvačite i progutajte. Neka vaš probavni trakt razgradi molekule jabuke. Je li objekt u vašoj ruci i dalje jabuka? Da ili ne? Uzmite još jedan griz. Je li novi objekt i dalje jabuka? Uzmite još jedan griz, i tako dok ne ostane ništa. Jabuka iz nečega postaje ništa. Ali gdje točno prelazimo crtu od jabuke u ne-jabuku? Kada u ruci držite pola jabuke, jabuke ima isto toliko koliko i nema. Pola jabuke opire se opisu ‘sve ili ništa’. Pola jabuke je fuzzy jabuka, sivilo između crnoga i bijeloga. Fuzziness je sivilo.” (4) Ili drugi primjer: “Dodirnite majčin nožni prst. Je li to incest? Dodirnite lakat, koljeno. Je li to incest? I tako naviše.” (93) Shvatili ste! Umjesto aristotelijanskoga “isključenja trećega” (ili Kierkegaardova ili-ili, ako baš hoćete), europske crno-bijele, binarne logike, fuzzy mišljenje pretpostavlja da je svaka stvar podložna gradaciji, i da se točan opis nalazi uvijek između dva ekstrema. Nema savršene kružnice. Nema savršene pravde. Fuzzy je drugo ime za multivalenciju. “To znači tri ili više opcija, a možda i beskonačni spektar opcija, umjesto samo dva ekstrema… Prema ‘fuzzy’ logici tvrdnje ‘trava je zelena’ ili ‘pravnici sređuju sporove’ može imati istinosnu vrijednost ili stupanj ili količnik između 0 i 1, ili bilo koji postotak između 0% i 100% istinitosti.” (19)

Postoje nekoliko skupova Koskovih problema: Prvi je navedeni odnos bivalencije i multivalencije, jednostavnosti i točnosti. Bivalencija (da-ne, A ili -A, crno-bijelo, 0-1 itd.) “žrtvuje točnost radi jednostavnosti.” (21) Na što ćemo zaokružiti 50%? Na 0 ili 100? Je li polupuna ili poluprazna čaša puna ili prazna? Za fuzzy logiku crno i bijelo samo su specijalni slučajevi sivoga, slučajevi u kojima se multivalencija u ekstremnim slučajevima svodi na bivalenciju. To “zaokruživanje” bivalentne logike “kao i mali dug, nikoga ne pogađa. Ali čak i malo zaokruživanja, baš kao i malo trudnoće, može dovesti od iznenađenja.” (91)

Druga teza: “što je veća preciznost, veća je i zbrka (fuzz)”. Recimo kod Heisenbergove relacije neodređenosti. Što preciznije određujemo jednu varijablu, to je neodređenija druga. Što više povećavamo (zoomiramo) kružnicu, ona postaje sve neodređenija. Isto je i u stvarnome životu. “Pretpostavimo da je Ivica navršio nekih tridesetak godina. Je li Ivica star? Da ili ne? Je li mlad? Da ili ne? Dodajte neku točniju informaciju. Utvrdite točnije Ivičinu starost. Recimo da mu je danas 30. No, sada recite je li Ivica star ili mlad?” Znamo li sada bolje odgovoriti na pitanje? Isto vrijedi u području prava: “Golemo povećanje informacija u XX. stoljeću nije nam pomoglo da razgraničimo pravdu i nepravdu, pravedno i nepravedno, ispravno i pogrešno… Umjesto da to pojednostavi pravne odluke, povećanje je informacija povećalo zbrku…” (37)

Treća teza: “Fuzzy mišljenje povećava IQ stroja”. Fuzzy pravila povezuju veći broj varijabli u kondicionalne tvrdnje: ako X je A, onda Y je B, pri čemu su svi upotrebljeni pojmovi neodređeni, neprecizni, puni iznimaka. Stariji sustavi fuzzy pravila svodili su se na zdravi razum. Adaptivni fuzzy sustavi oponašaju ponašanje mozga: oni uče i prepoznaju obrasce. Recimo kod stroja za rublje (uglavnom japanske proizvodnje, jer je fuzzy logika posebno razvijena u Japanu, zbog čega i tome Kosko posvećuje dužnu pažnju) stroj može automatski regulirati količinu vode, deterdženta, temperaturu vode, ovisno o količini rublja; ili obrnuto. Inteligencija stroja sastoji se u mogućnosti prilagođavanja outputa na temelju zadanih varijabli, a ona se povećava s obzirom na količinu varijabli koje može uskladiti, ili s obzirom na broj pravila. Fuzzy sustavi grade se u tri koraka. Prvo izaberite imenice kao “varijable”: recimo, jednu za input, drugu za output; jednu za uzrok drugu za posljedicu, jednu za stimulus, drugu za reakciju itd. Zatim (drugo) izaberite fuzzy skupove koji sadrže te varijable: hladno, toplo, vruće, i baš kako treba; ili za djelovanje stroja: stani, sporo, srednje, brzo, vrlo brzo. Tada, u trećoj fazi izabirete fuzzy pravila. Recimo u slučaju air conditiona: “Ako je temperatura hladna, ubrzanje motora se zaustavlja” ili “ako je temperatura ugodno hladna, brzina motora se usporava” itd. Drugim riječima, fuzzy sustav samo je nešto složeniji sustav termostata. Složeniji, jer ne određuje točku kada stroj prestaje raditi, već jednu multivarijantnu površinu (patch). Fuzzy sustav možemo zamisliti i kao sustav termostata s raznolikim naredbama. Sustav topografskih površina (patches) kojima se određuje polje djelovanja fuzzy sustava, Kosko zove FAT teoremom: fuzzy aproximation theorem, koji kaže: krivulju (rada, temperature, ili čega hoćete) uvijek možete prekriti konačnim brojem fuzzy površina. Danas, primjerice, u Japanu semafori rade pomoću fuzzy uređaja: što je veći promet, dulje je zeleno svjetlo. Uređaj registrira promet i produžuje trajanje svjetla. Ali ne tako da za svaki automobil više, dužina trajanja bude analogno veća, već tako da okvirni broj vozila poveže sa stupnjevima trajanja. Relativno određeni broj automobila, određeni stupanj trajanja zelenoga svjetla. To su fuzzy površine.

Uobičajeni prigovor fuzzy filozofiji jest da je to prikrivena teorija vjerojatnosti ili induktivna logika. Kosko se tome žestoko opire. “Vjerojatnost ne možete izjednačiti sa zbrkanošću (fuzziness)” (49), tvrdi Kosko. Svoju poantu Kosko predočuje na sljedeći popularan način: Jedna slika prikazuje kružnicu (oval), s dvije simetrične nepravilnosti. Prema probabilistima taj je oval vjerojatno kružnica. Prema fuzzy teoretičarima, taj je oval fuzzy kružnica. “Koji je stav pravilniji?” (45) pita se Kosko. Fuzzy filozofija ne barata vjerojatnostima, već nomološkim generalizacijama. “Einstein nije dokazao da materija zakrivljuje prostor. On nije derivirao jednadžbe zakrivljenosti. On je o njima nagađao… i čini se da je dobro pogodio.” (51) Kosko tim primjerom želi reći da empirijski materijal ima vrijednost samo ako se uklapa u prethodno zadanu kategorizaciju, filozofi bi rekli u nešto apriorno. Fuzzy sustavi uče, ali samo zato što je unaprijed izabran fuzzy sustav varijabli, skupova i pravila.

Isto vrijedi i za fuzzy kognitivne mape, fuzzy slike svijeta. Te “karte”, vjerojatno ste ih već sreli, su skice zavisnosti, kojima pomoću kružnica, strelica i pluseva i minusa, jednostavno povezujemo različite pojmove: recimo islamski fundamentalizam, PLO terorizam, ruski imperijalizam, jačinu libanonske vlade i sl. Te mape mogu jednostavno predočiti zavisnost pojedinih varijabli bez kompliciranja “čvrstim podacima” i na jednostavan način predočiti složeni odnos među pojavama.

Pretpostavljam da knjiga o kojoj je riječ ne bi bila toliko popularna da se zaustavlja na tehničkim opisima fuzzy sustava. Kao izuzetno dobar popularizator ideja, Kosko od jedne tehničke stvari radi “veliku filozofiju”, tj. pokazuje da tehnička rasprava o fuzzy mišljenju ima svoju povijest, sadašnjost i budućnost. I zato su u polemiku upregnuti Aristotel i Buda, teme poput logičke i faktične istinitosti, cijeli niz važnih problema iz povijesti filozofije, i napokon, u posljednjem poglavlju, tu je i primjena fuzzy filozofije na etiku i društvenu filozofiju.

X

Sadržaj

PREDGOVOR
u kojemu se nažalost opravdavam za to što sam objavio knjigu



Poglavlje 0.
MJERE VREMENA (NOVO, NOVO, NOVO VRIJEME)
u kojem govorim o tome da (unatoč Al Qa’idi) još uvijek nije jasno kada je zapravo počelo treće tisućljeće



I. dio
BOGATSTVO NARODA

Poglavlje 1.
SPORNO ZASTUPANJE GUBITNIKA
u kojemu se priča o zamkama i koristima globalizacije

Poglavlje 2.
IMAJU LI AMERIKANCI RAZLOGA ZA STRAH OD HRVATA?
u kojem se tvrdi da nemaju

Poglavlje 3.
IMPERIJALIZAM KAO NAJVIŠI STUPANJ KAPITALIZMA?
u kojem se govori o pitanju vrijednom šest milijardi dolara

Poglavlje 4.
OD KEYNESA DO NEVIDLJIVE RUKE…
u kojem se govori o tome zašto nam je potrebno malo države

Poglavlje 5.
KOLIKO NAM JE DRŽAVE POTREBNO?
u kojem tvrdim isto što i u trećem poglavlju, samo malo drukčije

Poglavlje 6.
OSAM PRAVILA POSLOVNOG USPJEHA
u kojem se govori o onome što stoji u naslovu

Poglavlje 7.
ŠTO JE S POVJERENJEM?
u kojem se po x-ti put priča da je povjerenje vrlo korisna stvar

Poglavlje 8.
VELIKA TRANSFORMACIJA?
u kojem se malo polemizira s Karlom Polanyijem i njegovim etatizmom

Poglavlje 9.
ZNANJE, VJEROVANJE, BOGAĆENJE
u kojem se pitam koliko je obrazovanja domaćeg pučanstva potrebno za bogaćenje

Poglavlje 10.
SUKOB MOZGOVA
u kojem se nadam da će se ratovi u budućnosti voditi znanjem a ne toljagama

Poglavlje 11.
TKO JE VIKNUO “KORUPCIJA”?
u kojem se iznosi još jedna hipoteza o korupciji

Poglavlje 12.
VRIJEDE LI PRAVILA USPJEHA I U INDIJI?
u kojem se malo filozofira o siromaštvu

Poglavlje 13.
“BOOM-BUST” – PARE ILI ŽIVOT!
u kojem se malo čudim kako magnati mogu biti popperijanci

Poglavlje 14.
HAIDER – S USKLIČNIKOM
u kojem se pitam zašto su Europljani tako "nestrpljivi"

Poglavlje 15.
STUPNJEVI POLITIČKOG NESAVRŠENSTVA
u kojemu se iznose neki politički idealni tipovi



II. dio
O MASLINAMA, PUŠKAMA, BACILIMA, SATOVIMA, BRODOVIMA, VJETROVIMA I VJETROMETINAMA

Poglavlje 16.
DRUGA GENEZA
u kojemu se, unatoč mnogima, tvrdi da je biotehnologija OK

Poglavlje 17.
TRGOVINA LJUDSKIM ORGANIMA
u kojemu se priča o tome kamo treba ići po vlastite rezervne dijelove

Poglavlje 18.
EUROAZIJSKA KLIMA I SJEVERNJAČKA SUPERIORNOST
u kojem se govori o puškama, bacilima i čeliku

Poglavlje 19.
TEORIJA ZLATNIH LUKOVA S MASLINAMA
u kojem se piše još jedna eulogija globalizacije

Poglavlje 20.
JE LI RONALDA REAGANA I MARGARET THATCHER ZAMEO VJETAR?
u kojem se vrlo povoljno izjašnjavam u prilog Friedmanove minimalne države

Poglavlje 21.
HARRISON NIJE BIO GEORGE
u kojem se (opet) prikazuje važnost satova za orijentaciju

Poglavlje 22.
DEMOKRACIJI JE ODZVONILO
u kojem se objašnjava zašto to neki tvrde

Poglavlje 23.
KOLIKO LJUDI ZEMLJA MOŽE PODNIJETI?
u kojem se raspravlja o održivom razvoju i tragediji plebejaca



III. dio
TREĆA KULTURA – DRUGI ČIN

Poglavlje 24.
ZNANOST KAO UMJETNOST (I OBRNUTO)
u kojemu se govori o pojmu i sadržaju "treće kulture"

Poglavlje 25.
GENERACIJA X
u kojemu se govori o negdašnjoj i budućoj "zlatnoj mladeži"

Poglavlje 26.
NASLJEĐE ŠEZDESETOSME
u kojem se čudim da se o ’68 danas govori tako malo

Poglavlje 27.
JE LI SAMUILO BIO SAM?
u kojemu se objašnjava zašto su nam važni ljudi s poremećajima

Poglavlje 28.
NIKADA NISMO BILI MODERNI
u kojem se hvali Bruno Latour

Poglavlje 29.
SOKALOVA PSINA
u kojem se pitam ima li šanse da se društvenjaci osvete prirodnjacima

Poglavlje 30.
O KORISTI I ŠTETI PROŠLOSTI ZA ŽIVOT
u kojem se opisuje nekoliko odgovora na pitanje vrijedno 50.000 DEM

Poglavlje 31.
JESAM LI PRVI BRAT?
u kojem se objašnjava zašto je važan poredak rađanja u obitelji

Poglavlje 32.
SVEUČILIŠNA GRIPA
u kojem se tvrdi da je našim sveučilištima potrebno tržišno cjepivo, premda većina tvrdi da nitko nije bolestan

Poglavlje 33.
KADA NE ZNAŠ RIJEŠITI PROBLEM – SMISLI VOUCHER
u kojem se tvrdi: može ovako – može onako

Poglavlje 34.
O DRUGOM ZAKONU TERMOINFORMATIKE
u kojem se kaže da nema razloga za depresiju zbog informacijskog obilja



IV. dio
ŽARAČI, DARWINOVE LJESTVE I DIMNE ZAVJESE

Poglavlje 35.
ŽARAČ, ŽARAČ, RAJO, ŽARAČ
u kojem se govori o jednom vrlo važnom žaraču za filozofiju

Poglavlje 36.
DIMNE ZAVJESE I OGLEDALA
u kojem se kritizira "opterećenost teorija"

Poglavlje 37.
MUTNA SLIKA SVIJETA
u kojem se govori o značaju fuzzy logike

Poglavlje 38.
VIŠE PRAZNOVJERJE
u kojem se amalgam ljevičarstva u znanosti stavlja na stup srama

Poglavlje 39.
ZNANOST KAO PRAZNOVJERJE?
u kojem se čini da ima i onih koji to stvarno tvrde

Poglavlje 40.
DOKAZI I OPOVRGAVANJA
u kojem se slavi dogovaranje čak i u matematici

Poglavlje 41.
SOCIJALNA KONSTRUKCIJA ČEGA?
u kojemu kradem Hackingov naslov za jedan svoj prastari antikonstruktivistički tekst

Poglavlje 42.
O MRAVIMA I PČELAMA
u kojem se prepričava jedan sociološki udžbenik

Poglavlje 43.
O LJESTVAMA I ANIMALNOM MAGNETIZMU
u kojem se opisuju neke skrivene povijesti znanosti

Poglavlje 44.
SJENKE UMJETNE INTELIGENCIJE
u kojem se već davno tvrdilo kako će mikrotubule spasiti svijet

Poglavlje 45.
DESCARTESOVA GREŠKA
koja nastaje kada kroz mozak prođe kolac

Poglavlje 46.
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
u kojemu se opisuje što se događa kada se inteligencije previše namnože

Poglavlje 47.
SAGAN I NJEGOV SVIJET
u kojemu se kratko opisuje vijek čovjeka koji je o dimnim zavjesama imao što reći

Poglavlje 48.
PLATON I OSTALE FILOZOFSKE LUDOSTI
u kojem se objašnjava zašto se ne zovem Ishmael

Poglavlje 49.
POPPER I OSTALE ZNANSTVENE LUDOSTI
u kojemu se objašnjava zašto je došao kraj znanosti



Zaključak
IMA LI ZA LJUDE BUDUĆNOSTI?

Poglavlje 50.
IMA LI BUDUĆNOSTI ZA LJUDE? JOŠ JEDNOM HUXLEY PROTIV ORWELLA
u kojem se ipak odgovara da ima budućnosti za ljude

Poglavlje 51.
VJEČNO VRAĆANJE SLIČNOG
u kojem se priča o dubokom bunaru vlastite intelektualne prošlosti



STVARNO NA KRAJU: O NESRETNOJ SVIJESTI


Impresum

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.