Filmske marginalije : teorijski eseji s povodom | Hrvoje Turković

FIKCIONALNOST I FABULA

 

Bila fabula u prvom planu ili u drugome, rijedak je igrani film koji ne bi imao bar nekakvu fabulu, priču. Fabula je jedan od ključnih elemenata koji neki film čini fikcionalnim, maštalačkim, za razliku od dokumentarnog i namjenskog.

Pod fabulom razumijevamo povezane događaje. Naravno: kauzalno povezane događaje. Ali nisu svi kauzalno povezani događaji fabularni, već oni koji su dramatični, ili vezani s nekim dramatičnim događajem. A dramatičnime držimo one događaje u kojima se zatječe neki životni problem, u kojima je nešto ili netko ugrožen ili sprečavan, i to na način koji nije rutinski rješiv. Na primjer, ako mirnom zajednicom hara neki ubojica kršeći osnovne civilizacijske zakone, suočeni smo s dramatičnom situacijom koju valja razriješiti. Fabula je zapravo jedinstven niz događaja koji vode od takvog uznemirenja preko poteza za njegovo otklanjanje do eventualnog razrješenja.

Osnovna imaginacijska snaga fabuliranja upravo i počiva na dramskom problemu. U životu smo često suočeni s problemima za koje nemamo rutinska rješenja, a moramo ih riješiti jer o njihovu rješenju ovisi i sam naš život, ili barem vrsta života kojom ćemo dalje živjeti. Za rješenje takvih problema moramo biti duhovno spremni, a duhovna spremnost podrazumijeva spretnost u smišljanju rješenja, odnosno u maštalačkom izviđanju najrazličitijih alternativnih mogućnosti rješenja, i odabiranju boljih. Film, a i druge umjetnosti koje se služe fabuliranjem, nisu drugo no vježbalište mašte za takve prilike, s time da se sve to radi u sigurnim kućnim ili društvenim prilikama.

Zato je i polazni zadatak svakog fabuliranja u tome da postavi pitanje “što bi bilo kad bi…”. Postuliranje zamišljene dramatične situacije, pokušaj da se za nju pronađu primjeri i rješenja i da se sve to kao model primjeni na činjenice svakodnevnog života, osnovni je zadatak scenarista, a i izvorište imaginativne poticajnosti budućeg filma.

Fabula se, nimalo slučajno, često drži jezgrom fikcionalnosti.

X

Sadržaj

Nikica Gilić
Uzorna radoznalost Hrvoja Turkovića



Predgovor izmijenjenom izdanju
Predgovor Umijeću filma


I. ILUZIJE I TRIKOVI
Mit perzistencije vida
Poštene laži
Trikovi za prikrivanje trikova
Montažna varka
Tehnicizam na filmu


II. IZMIŠLJOTINE, KONSTRUKCIJE, NEIZMIŠLJOTINE
Fikcijski i nefikcijski film
Fikcionalnost i fabula
Fantastika i priroda filma
Moć uvjetnog prihvaćanja filmova
Konstrukcija i stvaralaštvo
Igralačka pazbilja
Što je to dokumentarni film
Lažni dokumentarac
“Čisti” je dokumentarac onaj koji je “nečist”
Priređivački dokumentarizam
Nađena fabula
Vremenske zamke dokumentarizma


III. PRIPOVJEDNE STRUKTURE I IZBORI
Perspektiva pripovijedanja
In medias res
Kakve su posljedice duljine filma na strukturu filma
Opisne sekvence u pripovjednom filmu
Opis stanja u igranom filmu
Kombinatorni filmovi
u povodu Lynchova Mulholland Drive i Nolanova Mementa

Unatražna naracija
Obnovljena verzija
Redateljska verzija i mit božanske nedodirljivosti autorstva


IV. ELEMENTI I STRATEGIJE
Motivi u filmu
Pomoćni motivi
Uloga planova
Uvođenje ključnih likova
O filmskoj ulozi i o filmskom liku
Odijevanje likova u filmu
Čari uprizorenja
važnost maski, kostima i scenografije u Burtonovoj Planeti majmuna

Pitanje ikonografije
Arhitektura na filmu
Nov ili star izgled budućnosti
Diskoglazba i film
Stilizirani zvukovi udarca u kung fu filmovima i u špageti-vesternima
Mit profesionalizma na filmu


V. MONTAŽNI POSTUPCI
Tipovi pažnje u filmu
Važnost pozadine kadra
Mizanscensko i montažno shvaćanje režije: dubinska mizanscena
Hitchcockov otkrivački pogled
predočavanje dijaloga u Hitchcocka

Slavni promašaj
Dama u jezeru i karcinomska “subjektivnost”

“Rezantna” montaža ili je li montažnom kontinuitetu odzvonilo?
uz film Nebo sateliti Lukasa Nole; montaža: Slaven Zečević

Videobrzina
Spori film
Pretapanja u nijemom filmu
Prikrivena elipsa


IV. KNJIŽEVNOST, SCENARIJ, FILM
Je li scenarij književno djelo
Film i književnost
Kad je film “adaptacija” i zašto?
Vjernost adaptacija
Što znači film “ekraniziranom” književniku?


VII. VRSTE I ZNAČAJKE
Vrste kao društveni razvodnici
Svijet reklamâ
Estetizam reklama
Glazbići: glazbeni video
Metažanr
O filmskim nastavcima
Serijske karakteristike filma
Koji je film “naivan”?
Moć stereotipa
Kad su filmovi dosadni?
Kopiranje i originalnost na filmu
O pojmu filmskog autorstva
Klasicizam na filmu
Europski štih
“Žanr” remek-djela
Dvije značajke dječjih filmova i njihova funkcija
Incestuozne veze odgojnog i propagandnog filma
uz knjigu Obrazovni film Vjekoslava Majcena



VIII. REVALORIZACIJE
Koncert: film koji je razorio predrasude o sebi
Nevolje s Hitchcockom
Operetno raspeće
Plastični Isus u retrospekciji



IX. OBIČAJI I NAVADE
Običaji pri gledanju filma
O uvjetima prikazivanja filma
Sudbina kina
Jesu li kina stratištem domaćega filma?
Tko još gleda eksperimentalne filmove
Zašto reklame ne bi reklamirale i svoje redatelje?
Komercijalnost i etičnost


X. VOLJE I NEVOLJE S KRITIKOM I KRITIČARIMA
Zašto umjetnici ne vole svoje kritičare
Vrline nemoći
Uredovanje nad vrednovanjem
Nedodirivost kao neotpirivost


Napomena o tekstovima
Bibliografija
Filmografija


Impresum