Filmske marginalije : teorijski eseji s povodom | Hrvoje Turković

UVOĐENJE KLJUČNIH LIKOVA

 

Mariano Laurenti, redatelj komedije Djevojka za odmor, uvodi ključni ženski lik na karakteristično izazovan način.

Na hridinama uz more, djevojka golih grudi maže se uljem za sunčanje s očitim erotskim uživanjem. Izvija se i gladi kao da izaziva promatrače. Zaključak je neminovan: očito je riječ o preerotiziranoj djevojci, spremnoj na osvajanje muškaraca.

Za tu djevojku uskoro doznajemo da je vlasnica hotela u koji upravo putuju glavni junak i njegov otac. Otac namjerava svoga sina, studenta psihologije, učiniti muškarcem, naći mu djevojku na ljetovanju, jer smatra da je mladić ostao stidljiv i nevin pod diktatorskom paskom svoje majke. Na samome početku filma, međutim, naznačeno je da sin i nije takvo nevinašce, a maska stidljivosti samo mu je uspješno sredstvo za zadobivanje pažnje i brige okoline.

Prebacivanjem sa scene golišave vlasnice hotela na scenu u autu, u kojoj otac upravo upozorava sina kako postoje i druge stvari u životu osim učenja, redatelj kao da nas upozorava da će vlasnica hotela igrati ključnu ulogu u izvršenju očeva plana da erotski odgoji svog sina.

Taj dojam potvrđuje se načinom na koji se odvija prvi susret djevojke i mladića. Kako imaju stanovitih poteškoća na recepciji hotela, ocu i sinu pristupa vlasnica kako bi pomogla da se teškoće raščiste. Otac laska vlasničinoj privlačnosti, a ona upućuje mladiću izazovno pitanje da li se slaže s ocem; zapela joj je za oko mladićeva privlačnost, a i njegova stidljivost. Poziva mladića da se nađu kako bi joj na pitanje odgovorio na samu.

Sve te situacije zapravo služe kao uputa gledaocu što da očekuje od filma. Od filma očito treba očekivati paprenu erotsku komediju, s preerotiziranom vlasnicom hotela koja će navaliti na licemjerno stidljivog mladića uz pomoć naivnog oca.

Međutim, fabula baš i ne ispada takva kakvu na temelju opisanih uputa očekujemo. Nije da nema erotike, ona se stalno provlači kroz film kao glavna tema svih situacija i dijaloga. Ali ona figurira više kao teško dostižan ideal, a i kad se prakticira, redatelj je ne pokazuje izravno, već samo u diskretnim naznakama. Također, pokazuje se da naša polazna predodžba o vlasnici nije ispravna. Ona je prilično čedna i teško osvojiva, na što nas upućuju komentari gostiju. U toku filma doznajemo da je zapravo nježna i brižljiva i da zato lako pada na stidljive. To otkriva mladić i koristi se svojom prividnom stidljivošću kao sredstvom za osvajanje vlasnice.

I tako, umjesto nasilne erotike, pratimo polagani i diskretni razvoj lukavog osvajanja. Redatelj nas je očito pomalo prevario. Najavio je jedno, a pruža drugo.

No, da li film zato razočarava? Sudeći po reakciji gledalaca u kinu, to nije nimalo slučaj. Erotska tema pretvara se od lažnog mamca za gledaoca u dramski povod za gomilu komičnih situacija. Polagano se pokazuje da nije posrijedi toliko erotski film koliko komedija nesporazuma, što vuče korijene iz vodviljske tradicije. Fabula filma je zapravo postavljanje i razrješenje najraznovrsnijih nesporazuma među brojnim likovima. Jest da nas je redatelj malo prevario u početku filma, ali na prilično ugodan način: na pozadini stidljive erotike dao nam je prilično zabavne komike. Pa tko da mu onda ne oprosti prijevaru!

X

Sadržaj

Nikica Gilić
Uzorna radoznalost Hrvoja Turkovića



Predgovor izmijenjenom izdanju
Predgovor Umijeću filma


I. ILUZIJE I TRIKOVI
Mit perzistencije vida
Poštene laži
Trikovi za prikrivanje trikova
Montažna varka
Tehnicizam na filmu


II. IZMIŠLJOTINE, KONSTRUKCIJE, NEIZMIŠLJOTINE
Fikcijski i nefikcijski film
Fikcionalnost i fabula
Fantastika i priroda filma
Moć uvjetnog prihvaćanja filmova
Konstrukcija i stvaralaštvo
Igralačka pazbilja
Što je to dokumentarni film
Lažni dokumentarac
“Čisti” je dokumentarac onaj koji je “nečist”
Priređivački dokumentarizam
Nađena fabula
Vremenske zamke dokumentarizma


III. PRIPOVJEDNE STRUKTURE I IZBORI
Perspektiva pripovijedanja
In medias res
Kakve su posljedice duljine filma na strukturu filma
Opisne sekvence u pripovjednom filmu
Opis stanja u igranom filmu
Kombinatorni filmovi
u povodu Lynchova Mulholland Drive i Nolanova Mementa

Unatražna naracija
Obnovljena verzija
Redateljska verzija i mit božanske nedodirljivosti autorstva


IV. ELEMENTI I STRATEGIJE
Motivi u filmu
Pomoćni motivi
Uloga planova
Uvođenje ključnih likova
O filmskoj ulozi i o filmskom liku
Odijevanje likova u filmu
Čari uprizorenja
važnost maski, kostima i scenografije u Burtonovoj Planeti majmuna

Pitanje ikonografije
Arhitektura na filmu
Nov ili star izgled budućnosti
Diskoglazba i film
Stilizirani zvukovi udarca u kung fu filmovima i u špageti-vesternima
Mit profesionalizma na filmu


V. MONTAŽNI POSTUPCI
Tipovi pažnje u filmu
Važnost pozadine kadra
Mizanscensko i montažno shvaćanje režije: dubinska mizanscena
Hitchcockov otkrivački pogled
predočavanje dijaloga u Hitchcocka

Slavni promašaj
Dama u jezeru i karcinomska “subjektivnost”

“Rezantna” montaža ili je li montažnom kontinuitetu odzvonilo?
uz film Nebo sateliti Lukasa Nole; montaža: Slaven Zečević

Videobrzina
Spori film
Pretapanja u nijemom filmu
Prikrivena elipsa


IV. KNJIŽEVNOST, SCENARIJ, FILM
Je li scenarij književno djelo
Film i književnost
Kad je film “adaptacija” i zašto?
Vjernost adaptacija
Što znači film “ekraniziranom” književniku?


VII. VRSTE I ZNAČAJKE
Vrste kao društveni razvodnici
Svijet reklamâ
Estetizam reklama
Glazbići: glazbeni video
Metažanr
O filmskim nastavcima
Serijske karakteristike filma
Koji je film “naivan”?
Moć stereotipa
Kad su filmovi dosadni?
Kopiranje i originalnost na filmu
O pojmu filmskog autorstva
Klasicizam na filmu
Europski štih
“Žanr” remek-djela
Dvije značajke dječjih filmova i njihova funkcija
Incestuozne veze odgojnog i propagandnog filma
uz knjigu Obrazovni film Vjekoslava Majcena



VIII. REVALORIZACIJE
Koncert: film koji je razorio predrasude o sebi
Nevolje s Hitchcockom
Operetno raspeće
Plastični Isus u retrospekciji



IX. OBIČAJI I NAVADE
Običaji pri gledanju filma
O uvjetima prikazivanja filma
Sudbina kina
Jesu li kina stratištem domaćega filma?
Tko još gleda eksperimentalne filmove
Zašto reklame ne bi reklamirale i svoje redatelje?
Komercijalnost i etičnost


X. VOLJE I NEVOLJE S KRITIKOM I KRITIČARIMA
Zašto umjetnici ne vole svoje kritičare
Vrline nemoći
Uredovanje nad vrednovanjem
Nedodirivost kao neotpirivost


Napomena o tekstovima
Bibliografija
Filmografija


Impresum