Filmske marginalije : teorijski eseji s povodom | Hrvoje Turković
METAŽANR
Kad suvremeni redatelj radi film u kojem se oslanja na neke povijesne obrasce filmovanja, njegov odnos je naročite vrste. Nije isti kao u redatelja koji izvorno pripadaju razdoblju kojim su vladali zadani obrasci filmovanja. Recimo, kad se neki redatelj prije tridesetak ili četrdesetak godina posvetio radu filma u žanru vesterna, tada je on znao kako vestern treba izgledati, što je nužno imati u filmu, a što se smije prekršiti ili slobodno varirati. Njegova obrada scenarija, obrada scena i rad s glumcima, scenografima i kostimografima, a i sa snimateljem poštovala je ta opća pravila žanra kako su se ona osjećala u danome razdoblju, premda se sve to prilagođavalo novim posebnim prilikama danoga filma i filmske zamisli.
Suvremeni redatelj, međutim, ne osjeća žanrovska pravila kulturalno obavezujućim; on žanr tretira kao povijesni tip filmovanja koji nudi zgodne obrasce za slobodnu obradu. Preuzimat će niz gotovih uzoraka iz povijesti žanra – likove, kostime, fabule i drugo – ali će se slobodno poigravati tim uzorcima prema kriterijima suvremenoga ukusa i svoje autorske namjere. Takav odnos prema žanru naziva se metažanrovskim. Njega je najlakše primijetiti kad je riječ o parodiji, o karikaturalnoj obradi povijesnih obrazaca žanra. Ali kad nije riječ o parodiji, ponekad je potrebno dosta istančanog poznavanja i žanrovske povijesti i suvremenih tendencija da bi se uočilo kako neki film i nije izvorno žanrovski, nego upravo metažanrovski.
Nedavno se u nas nakratko pojavio jedan suptilan metažanrovski film: Doktor Divjak, čovjek od bronce (Doc Savage), redatelja Michaela Andersona.
Istančanost toga filma jest u tome što on vrlo vjerno slijedi i uobličava prepoznatljive žanrovske obrasce, i to obrasce koje će svatko nazvati naivnim. Npr. Doc Savage je nadčovjek, plemenit, požrtvovan, okružen grupom prijatelja koji su isto tako pošteni, ali odudaraju od Doc Savage svojim neidealnim fizičkim izgledom i osobenjačkim ponašanjem. Radnja filma je avanturistička, u duhu Tarzana u New Yorku, odnosno u duhu avanturističkih stripova, i sve se odigrava u crno‑bijelim sukobima bez ikakve sive sjenke psihologiziranja.
Ipak, taj je film čisto metažanrovski. Tako naivnu fabulu danas ne trpe filmovi suvremene produkcije osim ako nisu metažanrovski – kakvi su spageti vesterni, japanski suvremeni vesterni i znanstvenofanstatični filmovi (ili ako nisu eksploatacijski – na brzinu napravljeni za priručno mlaćenje love). Doktor Divjak, premda pripada avanturističkom žanru, odviše je impregniran prepoznatljivim stripovskim rješenjima a da se ne bi opazila čak i stanovita filmskožanrovska neuobičajenost u otvorenoj “naivnosti” fabularnih rješenja. Zatim, rađen je kao globalna a ne detaljizirana parodija, s rijetkim unutarnjim parodijskim naznakama. Takva je parodijska naznaka npr. reakcija Doc Savageovih prijatelja na njegov patriotski govor: prijatelji mu plješću kao da je u pitanju javna, oficijelna priredba – reagiraju onako kako bi, pretpostavimo, trebali reagirati gledaoci u kinu na takav govor. S tehničke strane gledano, film je rađen s marom, s preciznošću i stilskom pomnošću koju je mogao unijeti samo odnjegovani suptilitet samosvijesnog artista.
Artističnost ovoga filma dovedena je do gotovo perverzne neprimjetnosti, te je čini se, zapažaju samo perverzni filmofili, dok se ostala publika zgraža nad pojavom takvoga “primitivca” od filma.
Sadržaj
Nikica GilićUzorna radoznalost Hrvoja Turkovića
Predgovor izmijenjenom izdanju
Predgovor Umijeću filma
I. ILUZIJE I TRIKOVI
Mit perzistencije vida
Poštene laži
Trikovi za prikrivanje trikova
Montažna varka
Tehnicizam na filmu
II. IZMIŠLJOTINE, KONSTRUKCIJE, NEIZMIŠLJOTINE
Fikcijski i nefikcijski film
Fikcionalnost i fabula
Fantastika i priroda filma
Moć uvjetnog prihvaćanja filmova
Konstrukcija i stvaralaštvo
Igralačka pazbilja
Što je to dokumentarni film
Lažni dokumentarac
“Čisti” je dokumentarac onaj koji je “nečist”
Priređivački dokumentarizam
Nađena fabula
Vremenske zamke dokumentarizma
III. PRIPOVJEDNE STRUKTURE I IZBORI
Perspektiva pripovijedanja
In medias res
Kakve su posljedice duljine filma na strukturu filma
Opisne sekvence u pripovjednom filmu
Opis stanja u igranom filmu
Kombinatorni filmovi
u povodu Lynchova Mulholland Drive i Nolanova Mementa
Unatražna naracija
Obnovljena verzija
Redateljska verzija i mit božanske nedodirljivosti autorstva
IV. ELEMENTI I STRATEGIJE
Motivi u filmu
Pomoćni motivi
Uloga planova
Uvođenje ključnih likova
O filmskoj ulozi i o filmskom liku
Odijevanje likova u filmu
Čari uprizorenja
važnost maski, kostima i scenografije u Burtonovoj Planeti majmuna
Pitanje ikonografije
Arhitektura na filmu
Nov ili star izgled budućnosti
Diskoglazba i film
Stilizirani zvukovi udarca u kung fu filmovima i u špageti-vesternima
Mit profesionalizma na filmu
V. MONTAŽNI POSTUPCI
Tipovi pažnje u filmu
Važnost pozadine kadra
Mizanscensko i montažno shvaćanje režije: dubinska mizanscena
Hitchcockov otkrivački pogled
predočavanje dijaloga u Hitchcocka
Slavni promašaj
Dama u jezeru i karcinomska “subjektivnost”
“Rezantna” montaža ili je li montažnom kontinuitetu odzvonilo?
uz film Nebo sateliti Lukasa Nole; montaža: Slaven Zečević
Videobrzina
Spori film
Pretapanja u nijemom filmu
Prikrivena elipsa
IV. KNJIŽEVNOST, SCENARIJ, FILM
Je li scenarij književno djelo
Film i književnost
Kad je film “adaptacija” i zašto?
Vjernost adaptacija
Što znači film “ekraniziranom” književniku?
VII. VRSTE I ZNAČAJKE
Vrste kao društveni razvodnici
Svijet reklamâ
Estetizam reklama
Glazbići: glazbeni video
Metažanr
O filmskim nastavcima
Serijske karakteristike filma
Koji je film “naivan”?
Moć stereotipa
Kad su filmovi dosadni?
Kopiranje i originalnost na filmu
O pojmu filmskog autorstva
Klasicizam na filmu
Europski štih
“Žanr” remek-djela
Dvije značajke dječjih filmova i njihova funkcija
Incestuozne veze odgojnog i propagandnog filma
uz knjigu Obrazovni film Vjekoslava Majcena
VIII. REVALORIZACIJE
Koncert: film koji je razorio predrasude o sebi
Nevolje s Hitchcockom
Operetno raspeće
Plastični Isus u retrospekciji
IX. OBIČAJI I NAVADE
Običaji pri gledanju filma
O uvjetima prikazivanja filma
Sudbina kina
Jesu li kina stratištem domaćega filma?
Tko još gleda eksperimentalne filmove
Zašto reklame ne bi reklamirale i svoje redatelje?
Komercijalnost i etičnost
X. VOLJE I NEVOLJE S KRITIKOM I KRITIČARIMA
Zašto umjetnici ne vole svoje kritičare
Vrline nemoći
Uredovanje nad vrednovanjem
Nedodirivost kao neotpirivost
Napomena o tekstovima
Bibliografija
Filmografija
Impresum

